EU instrumenti

Strukturni fondovi i Kohezioni fond su finansijski instrumenti realizacije politike ekonomske i socijalne kohezije EU i dostupni su samo državama članicama Unije. Ovi fondovi finansiraju programe i projekte čiji je cilj smanjivanje razlika među regionima i dispariteta u životnom standardu njihovih stanovnika.

Evropski fond za regionalni razvoj (ЕRDF) ima za cilj otklanjanje regionalnih razlika i promociju stabilnog i održivog razvoja.  Ovaj fond interveniše u okviru sva tri cilja regionalne politike: konvergencija, regionalna konkurentnost i zapošljavanje i evropska teritorijalna saradnja. Sredstvima fonda finansira se direktna podrška: investicije u preduzeća (posebno mala i srednja preduzeća) radi stvaranja održivih radnih mesta, projektima infrastrukture u vezi sa istraživanjem i inovacijama, telekomunikacijama, zaštiti životne sredine, energetike i saobraćaja.

Evropski socijalni fond (ЕSF) ima za cilj razvoj ljudskih resursa i zapošljavanje tj. namenjen je povećanju zaposlenosti i šansi za pronalaženje posla u Evropskoj uniji. Intervencije se kreću u okviru prva dva cilja -  konvergencije i regionalne konkurentnosti i zapošljavanja. Fond podržava aktivnosti u oblastima zapošljavanja, rodne ravnopravnosti, socijalne integracije i borbe protiv diskriminacije prilikom zapošljavanja i jačanja ljudskog kapitala reformom sistema obrazovanja i uspostavljanjem mreže obrazovnih institucija.

Kohezioni fond je namenjen državama članicama čiji je bruto nacionalni proizvod (BNP) po stanovniku niži od 90% proseka Unije. Cilj mu je da ublaži njihove ekonomske i socijalne nedostatke, kao i da stabilizuje ekonomiju. Podržava akcije u okviru prvog cilja - konvergencije i podleže istim pravilima programiranja, upravljanja i monitoringa kao i strukturni fondovi. Uloga Kohezionog fonda slična je ulozi strukturnih fondova, ali je neposredan povod njegovog osnivanja bilo prilagođavanje nacionalnih ekonomija država koje su odlučile da uvedu zajedničku valutu (ispunjavanje tzv. kriterijuma konvergencije) i rasterećenje državnih budžeta siromašnijih država članica. Kohezioni fond finansira aktivnosti u oblastima saobraćaja, naročito transevropske transportne mreže i zaštite životne sredine, energetsku efikasnost, obnovljive izvore energije, razvoj železničkog transporta, jačanje javnog transporta.

Inicijative
Finansijki instrumenti za sprovođenje Kohezione politike su i inicijative proistekle iz saradnje između Evropske komisije, Evropske investicione banke, Evropske banke za obnovu i razvoj i drugih međunarodnih finansijskih institucija.
Finansijski okvir za programski period 2007–2013. godine sadrži tri inicijative:
JASPERS - Zajednička podrška projektima u evropskim regionima,
JEREMIE - Zajednički evropski resursi za mikro, mala i srednja preduzeća i
JESSICA - Zajednička evropska podrška održivim investicijama u gradskim područjima.
JASPERS inicijativa državama članicama nudi bespovratnu tehničku pomoć za regione obuhvaćene ciljem konvergencije, za  pripremu projektne dokumentacije za velike investicione projekte (u oblasti životne sredine i  saobraćaja). Ova incijativa predstavlja partnerstvo između Evropske komisije (Generalni direktorat za regionalnu politiku – DG Region), Evropske investicione banke (European Investment Bank EIB) i Evropske banke za obnovu i razvoj (European Bank for Reconstruction and development EBRD).
JEREMIE inicijativa se odnosi na promovisanje boljeg pristupa finansijskim sredstvima mikro, malim i srednjim preduzećima u regionima Evropske unije. Bolji pristup finansijskim sredstvima koje pružaju specijalizovane finansijke institucije (npr Evropski fond za inveticije EIF European Investment Fund, ili EIB) predstavlja prioritet Lisabonske agende, u pokušaju da se poveća raspoloživost kapitala za osnivanje i razvoj preduzeća.
JESSICA predstavlja inicijativu Evropske komisije u saradnji sa EIB i Bankom za razvoj Saveta Evrope, kojom se promovišu održive investicije, rast i zapošljavanje u urbanim područjima Unije. Sredstva u okviru ove inicijative se koriste za finansiranje zajmova koje fondovi za urbani razvoj obezbeđuju krajnjim korisnicima. Ovi zajmovi su podržani garantnim šemama koje uspostavljaju fondovi za urbani razvoj i banke koje učestvuju.

Instrument za predpristupnu pomoć - IPA
Instrument za pretpristupnu pomoć (Instrument for Pre Accession Assistance - IPA) predstavlja program za države koje su kandidati ili potencijalni kandidati za pristupanje Evropskoj uniji. Pretpristupna sredstva imaju za cilj da olakšaju ekonomsku i društvenu transformaciju koju pristupanje Uniji podrazumeva. Ukupan IPA budžet za period od 2007. do 2013. godine iznosi 11,468 milijardi evra. Višegodišnjim indikativnim finansijskim okvirom i Višegodišnjim indikativnim planskim dokumentom determinisana su pravila i procedure korišćenja IPA .
Instrument za pretpristupnu pomoć sastoji se od pet komponenti:
Pomoć tranziciji i izgradnja institucija - Cilj komponente 1 je da pruži podršku u procesu približavanja Evropskoj uniji, u ispunjavanju kriterijuma i standarda, usklađivanju zakonodavstva i jačanju kapaciteta institucija.
Prekogranična saradnja - Cilj ove komponente je regionalna saradnja između pograničnih, tradicionalno privredno zaostajućih regiona između zemalja koje imaju zajedničku granicu a koja se realizuje sprovođenjem  projekata uz obostrani interes.
Regionalni razvoj - Cilj ove komponente je unapređenje ekonomske i socijalne kohezije kroz razvoj transportne infrastrukture, naročito razvoj nacionalnih saobraćajnih mreža i transevropskih mreža, zaštitu životne sredine,  upravljanja otpadom, vodosnabdevanja, otpadnih voda i kvaliteta vazduha, rehabilitacije zagađenih oblasti, energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije i razvoj regionalne konkurentnosti kroz podsticanje preduzetništva i zaposlenosti.
Razvoj ljudskih resursa - Ova komponenta ima za cilj da doprinese ekonomskoj i socijalnoj koheziji i ostvarenju prioriteta Evropske strategije zapošljavanja u oblasti zapošljavanja, obrazovanja, obuke i socijalne inkluzije.
Ruralni razvoj - Komponenta pruža podršku održivom poljoprivrednom i ruralnom razvoju kroz poboljšanje tržišne efikasnosti i usvajanje standarda Unije, podršku uspostavljanju grupa proizvođača i ulaganja u preradu i plasman poljoprivrednih i ribarskih proizvoda, sprovođenje mera u oblasti životne sredine u poljoprivredi i poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture.
Svih pet komponenti IPA mogu koristiti države sa statusom kandidata i akreditovan decentralizovani sistem upravljanja EU fondovima (Decentralized Implementation System – DIS), dok su zemlje potencijalni kandidati i one države kandidati koje još uvek nemaju akreditovan DIS podobne za korišćenje sredstava iz prve i druge komponente. U periodu od 2007. do 2013. godine Republici Srbiji je namenjeno oko 1,4 milijardi evra.